 |
Podsjetimo se koja su obilježja današnjeg suvremenog načina života? To su nažalost užurbanost, nervoza, neispavanost, manjak vremena za odmor i UMOR, pa nam se čini da je dan prekratak. Zbog takvog stanja našega uma i tijela ne nalazimo vremena za kvalitetan i zdrav život, za pravilnu prehranu, šetnje u prirodi, tjelovježbu, slušanje glazbe, razgovor s djecom, kao ni za njegovanje lica i tijela, niti za dovoljan san i odmor.
Umor koji traje i ponavlja se duže vrijeme, može nas izbaciti iz uhodane svakodnevnice i ugroziti životni standard kao i zdravlje. Osjetimo li umor tražimo odgovor na brojna pitanja, ali se često razočaramo jer ne nalazimo odgovor.
|
|
U liječničkoj ordinaciji obično se prelazi preko toga iako se on spominje preko 20% upita. Pojava UMORA danas sve više zabrinjava ljudsku zajednicu, a pojam umora je još prilično nejasan.
U nekim državama umor postaje problem većine ljudi, primjerice 40% Japanaca strahuju od smrti zbog iscrpljivanja na poslu koju nazivaju "Kapoši", jer od kapošija umire godišnje 30000 Japanaca. Fatigatio je latinski naziv za umor, fatigue, je engleski naziv za zamaranje. Kako bi definirali umor?Možemo li mjeriti umor? Kada i kako nastaje umor u medicini još nije u potpunosti poznato. Nije poznata ni “lokalizacija” umora. Kakav je, gdje je i koliki je umor mjerljiv ostaje upitno. Mogli bi kazati da je UMOR smanjenje snage, sustalost, malaksalost od rada ili naprezanja, subjektivan iscrpljujući osjećaj koji traje i ne da se lako ukloniti.
Umor ovisi i o dobi, spolu, profesiji i prirođenim osobitostima svakoga pojedinca.
ZAMOR bi trebao predstavljati jedan od simptoma umora poput malaksalosti i iscrpljenosti, pa bi to stanje trebalo biti prolazno izazvano privremenim manjkom sna, neodgovarajućom prehranom, ili povećanjem napora pri radu i odgovornosti.
PREMOR nastaje zbog jakih napora pa je čest u profesionalnom sportu, ili pretjeranim naporom. Umor može biti i stanje nakon preboljele gripe, zbog slabokrvnosti - anemije - ili zbog zloćudnih bolesti i raka. Važni su i endokrinološki čimbenici, kao hormoni hipofize, štitnjače, nadbubrežne žlijezde ili gušterače, čiji poremećaji mogu dovesti do umora koji je jedan od važnih znakova takvih poremećaja. Međutim može se umor javiti i kod osoba sa sniženim krvnim tlakom, zbog manjka soli, kalija ili kalcija. Kemijski i hormonalni procesi odigravaju se na mnogo mjesta u tijelu pa svaka osoba reagira različito. Očito je da je umor kompleksna pojava s mnogo čimbenika.
Što je značajno za da tako kažemo “obični” umor? Za takav kratkotrajni umor karakteristika je REVERZIBILNOST, što znači da se od njega može oporaviti ODMARANJEM.
Vrlo je važno saznati vrstu umora koji osjećamo, jer je nemogućnost da se nastavi rad ustvari naš “subjektivni” osjećaj umornosti. Postoji najčešće takozvani “proljetni umor”, kojeg najčešće osjećaju žene. Proljetna alergijska peludna groznica može izazvati vrlo jak umor i onesposobiti.
Postoji takozvani “radni umor” od rada na računalima, i prati ga večernja glavobolja, žarenje u očima, napetost kralježničkih mišića s bolovima. Postoji i takozvani “starački umor”, koji je jak onako kako se starije osobe ponašaju i kreću, a može se lako ukloniti.
UMOR u ljudi ima dvije sastavnice, može biti TJELESNI - fizički umor, koji se javlja u zdravih ljudi i on je prolazan. Za sprječavanje takvog neželjenog fizičkog umora važno je znati broj srčanih udaraca u jednoj minuti. Formula se jednostavno izračunava da se od 220 oduzme broj godina osobe, a rezultat pokazuje maksimalno dopušteno opterećenje zdrave osobe, a da ne dođe do zatajivanja srčano žilnog sustava. U osobe od 45 godina u naporu puls preko 170 nije poželjan.
Poseban problem čini DUŠEVNI - PSIHIČKI UMOR. Svaki pojedinac različito proživljava uspjehe i neuspjehe. Psihički umor počinje nepovjerenjem u samoga sebe ili suradnike, što nazivamo “malodušnošću”, pa se može pojaviti u svakoga tko osjeti da neće moći udovoljiti preuzetim obvezama, posebice ako doživi neuspjeh. Naše tijelo radi kao zamršeni stroj i do 80 godine života neprekidno i bez zaustavljanja životnih organa u njemu, pa i dok spavamo, a glavni pokretač je srce. za takav rad potrebna je energija.
Pogonsko gorivo dobije se iz hrane koju jedemo i pijemo. U fizičkim naporima potrošnja energije se povećava, pa ako unos potrebne količine svih sastojaka hrane nije dovoljan javlja se umor.
Za pojavu umora važna je nadoknada tekućine, elektrolita vitamina i minerala. Važnu ulogu ima i klimatski čimbenik, primjerice, u sparno vrijeme otežano je gubljenje topline i pojavi se umor. Isto tako sve veći boravak u mraku i pod umjetnim svjetlom kao i pred ekranima uz zamračenje dovodi do malaksalosti i umora.
Nova spoznaja o umoru koji traje dulje od 6 mjeseci, uz pojavu opće slabosti, zimicom, glavoboljom, smetnjama pamćenju, pojava zaboravnosti, tromosti, bezvoljnosti, nesanicom ili depresijom nazvan je CFS - “Sindrom kroničnog umora”. Opaženo je da se javlja u sve većem broju i u mlađim osobama, nažalost često neprepoznat i od liječnika. U 96% osoba s ovim sindromom registrira se i snižen krvni tlak. Može biti uzrokovan i Epstein Baar virusom. U ovoj ozbiljnoj bolesti kod osoba sa CSF sindromom otkriven je ribonukleinski protein u bijelim krvnim tjelešcima koji budi nadu za otkriće lijeka. Međutim, ovakav CSF umor dovodi do krajnje iscrpljenosti i iznemoglosti i ne popravlja se odmorom, rijetko potpunim odmorom kroz više mjeseci.
Kako možemo postići da se umor ne pojavi, smanji i liječi, a što treba uraditi da se osjećamo odmoreni, sposobni, sretni i zdravi?
Značajka života na našoj planeti je pokretljivost i sposobnost ljudi da razmišljaju. Preventivnu ulogu ima sposobnost iskorištavanja slobodnog vremena za redovito kretanje na svježem zraku i bavljenje svakodnevnom tjelovježbom. Vježbe trebaju biti prilagođene dobi i doziranom naporu, prema broju otkucaja srca u jednoj minuti. Tim načinom tijelo troši 10% šećera, 5% bjelančevina i čak do 80% masti, što sprječava debljanje. Zato dizanje iz omiljene fotelje, šetati se 2 puta po 30 m dnevno po suncu, jer je ta svijetlost najvažniji regulator raspoloženja. Ne propuštati doručak. Ne pretjerivati s pićima, posebice gaziranim, jesti više svježeg povrća i voća, izbjegavati četiri bijela otrova XXI. stoljeća: bijelu mast, sol, bijeli šećer i bijelo brašno. Jesti bez žurbe, spavati u zračnoj prostoriji. U radu raditi po principu kratak rad kratak odmor. ODMARATI se prije nego se pojavi zamor ili UMOR! Smanjiti, a najbolje prekinuti pušenje i više alkohola, posebice pivo.
Nisu prazne priče da se hodanjem oko 2 do 3 kilometra kroz 30 minuta, tri puta tjedno smanjuje rizik od smrtnosti za 55%.
|
