-Rak dojke: Bio Clinica Hrvatska
Ovo web mjesto upotrebljava kolačiće (cookies). Kliknite OVDJE za više informacija. Nastavkom pregleda ovog web mjesta slažete se s korištenjem kolačića.
U redu Zatvori
 
Zatvori

Informacija

Molimo, pričekajte trenutak!

Na pitanja Dr. Kocića o karcinomu dojke i kako ga spriječiti odgovara Mr. sc. Žarko Šperanda dr. med. ginekolog iz poliklinike "Nada" Požega.

Dr. Kocić: Najčešći rak žene danas je rak dojke. Što sve treba znati da bi ga se rano otkrilo?
Dr. Šperanda: Sredinom prošlog stoljeća rak dojke u žena se pomaknuo s četvrtog na prvo mjesto po učestalosti. Danas on nastaje kod četvrtine oboljelih od raka općenito. Osim što je najučestaliji i dobna granica pojavljivanja se spustila, pa se može pronaći u žena koje su ispod trideset godina starosti. Poznato je da rano otkrivanje raka dojke značajno podiže mogućnost trajnog izlječenja.
Radi toga potrebno ga je otkriti što ranije, po mogućnosti dok ga još nije moguće napipati.
Nažalost, većina ugrožene skupine žena ide rijetko ili nikako na preventivne preglede dojki, a organiziranih pregleda inače ima vrlo malo. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojki, kojega je pokrenula vlada Republike Hrvatske, značajno pridonosi poboljšanju zdravlja populacije. Korist od različitih programa preventivnih pregleda imaju svi, jer je daleko jeftinije i poštednije učiniti pregled dojki, otkriti promjene u samom početku, pa je onda i liječenje jednostavnije i kraće. Ako se rak otkrije u prvom stadiju bolesti postotak izlječenja je znatno veći.
Sam naziv "preventivni" označava da se radi o nečemu što treba otkriti prije nego li se pojave simptomi bolesti. Dakle na pregled treba ići redovito. U tu svrhu danas radimo kliničke preglede dojki, ultrazvuk i mamografiju. O tome kada početi s ultrazvučnim i/ili mamografskim pretragama postoje mnoga pravila. Za nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke "mamma" određeno je da se na mamografiju pozivaju žene u dobi između pedesete i šezdeset devete godine života.
Inače je opće prihvaćeno mišljenje da zdrava populacija žena u preventivne svrhe sa kliničkim pregledima i ultrazvukom treba započeti između trideset pete i trideset osme godine života i prakticirati ih dalje svake godine. Mamografiju se preporuča započeti između trideset osme i četrdesete godine života i ponavljati je svake dvije godine, a od pedesete godine, prema nekim mišljenjima, jednom godišnje do sedamdesete godine. Kasnije treba ići redovito na kontrole prema preporuci specijaliste. Kako niti jedna metoda nije idealna, optimalno bi bilo kad bi se godišnje radio klinički pregled i ultrazvuk, a mamografija prema predviđenom redosljedu za određenu dobnu skupinu. Time se postiže mogućnost otkrivanja promjena koje su posve malene i ne mogu se napipati ili nekim dugim tehnikama samopregleda uočiti. Nažalost, vrlo maleni broj žena u Hrvatskoj ide organizirano na neke od preventivnih pregleda dojki. Tako zapravo dolaze u kategoriju žena koje idu na pregled dojki onda kada uoče neku promjenu.

Dr. Kocić: Što je to samopregled?
Dr. Šperanda: Tehnike samopregleda razvile su se sredinom prošlog stoljeća kada je otkriveno da žene koje same prate izgled i strukturu svojih dojki značajno ranije stižu k liječniku, te imaju bolju prognozu u liječnju, nego li one koje to ne čine. Od više pravila o tome kako vršiti samopregled izdvajam dva najvažnija. To su pregled u ležećem položaju i pred zrcalom. Za pregled desne dojke žena u ležećem položaju podigne ruku iznad glave, a potom s prstima lijeve ruke lagano kružno klizi po dojci u smjeru kazaljke na satu. Isti postupak radi se drugom rukom lijevo. Potom slijedi samopregled u stojećem položaju pred zrcalom. Početno se ruke drže pokraj tijela. Potom se lagano dižu do iznad glave, te se prati pojava nekih deformacija, nakon toga se prstima pipaju pazušne jame. Nastoji se osjetiti da li postoje limfni čvorovi. Treba imati na umu da se oni javljaju i kod nekih upala, te usljed nekih drugih bolesti. Potom se zahvati koža dojke između palca i kažiprsta na nekoliko mjesta, da se uoči postoji li zavlačenje kože, te da li prilikom stiskanja raznih dijelova dojke dolazi do pojave iscjetka na bradavici. Takve preglede preporuča se redovito raditi jednom mjesečno. S vremenom se upozna tkivo dojke, pa se osjete i cikličke promjene povezane s menstruacijskim ciklusom. Tako se već i malene promjene na dojkama mogu lako uočiti. Dakle, ako žena ne ide na redovite preventivne preglede, morala bi prakticirati samopreglede.

Dr. Kocić: Što učiniti kad se napipa kvržica?
Dr. Šperanda: U tom slučaju je potrebno javiti se liječniku. Uglavnom je to obiteljski liječnik, koji izdaje uputnicu za mamografiju i ultrazvuk. Nakon tako učinjene obrade, ako je potrebno, liječnik šalje ženu na pregled specijalisti koji se bavi dijagnostikom dojke. U oko 70% napipanih kvržica radi se o nekom od oblika fibrocistične displazije, koje su dobroćudne naravi. Radi toga pronađena kvržica u dojci nema veće značenje, dok se ne utvrdi njezina etiologija.

Dr. Kocić: Što je to trojna dijagnostička obrada?
Dr. Šperanda: Kad je pronađena kvržica koja je potvrđena ultrazvukom ili mamografijom, tek kliničkim pregledom, a ne može se sa sigurnošću potvrditi dobroćudnost promjene, svakako je potrebno učiniti i ultrazvukom vođenu ciljanu punkciju. Tako se dobije materijal sa sumnjivog mjesta za citološku analizu. Ona točno pokazuje poremećaj u izgledu stanica, te nam pruža sigurnu dijagnozu. Ova metoda je jednostavna i bezbolna.


Dr. Kocić: Može li se rak dojke izbjeći?
Dr. Šperanda: Danas znamo mnogo o genezi nastanka raka. Što je točno uzrok ovako naglom porastu pojavnosti raka dojke ne znamo još točno, to će pokazati vrijeme.
Mnoge čimbenike svrstavamo u faktore okoliša.
Preporuka je svjetske zdravstvene organizacije da se potiče dojenje u trajanju od bar 6-8 mjeseci.
Potrebno je pratiti nasljedne čimbenike ženske loze kao što su majka, tetka, baka po majci, te vrijeme pojavljivanja.
Poznato je da postoji mutacija gena BRCA 1 i 2 za koji se misli da su povezani s nastankom nasljednje sklonosti. Ovako izdvojene skupine žena, prema preporuci specijaliste, idu češće na kontrole.
Za evidenciju oboljelih je također uzimati podatke o uzimanju kontraceptivnih hormona, te ostalih spolnih hormona koji se primjenjuju danas u različite svrhe.

Dr. Kocić: Da li je rak dojke izlječiv?
Dr. Šperanda: U medicini, a posebno u onkologiji spoznaje se mijenjaju gotovo dnevno. Ipak, najpovoljnije je ako se rak dojke pronađe u vrlom ranom stadiju, koji još nazivamo nulti stadij (in situ) i kada je dovoljno ukloniti čvorić s regionalnim limfnim čvorovima. Dalja terapija nije više potrebna. Za takvu razinu detekcije karcinoma dojke potrebni su redoviti godišnji ultrazvučni, mamografski pregledi prema preporučenom algoritmu pretraga. Naravno da se iza ostale stupnjeve raka dojke pronalaze svakodnevno sve bolja rješenja, te da je preživljavanje i izlječenje sve uspješnije, ali ono zahtijeva osim operativnog i druge vidove liječenja poput kemoterapije, zračenja, hormonske i biološke terapije.

Dr. Kocić: Više od 90% žena može se izliječiti ako se rano otkrije. Zato ne odustajte od pregleda kad dobijete besplatni poziv od Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.